Star Trek se vratio na male ekrane!
Nakon 12 godina bez Star Treka na malim ekranima, došao je kraj suši u prikazivanju jedne od najpopularnijih TV franšiza u povijesti i može nam biti drago da je tako!
Tekst počinjemo s dva uskličnika na krajevima rečenice iz više razloga. Prvi je da smo veliki fanovi Star Treka, drugi je da je to Star Trek, pa uskličnik dolazi sam po sebi, treći je da se Star Trek napokon vratio, a četvrti razlog je taj što se Star Trek vratio kvalitetno.
Iako je tokom najava postojao strah od toga kako će sve skupa izgledati, na sreću, izgleda jako dobro. Strah koji je ponukan podosta lošim zadnjim izdanjem (jedino gledljivo je bila comander T pol) kao i time kako izgleda rebootano izdanje u filmskoj verziji, a izgleda sve gore i gore i sve više počinje izgledati kao 47. nastavak Transformersa. Međutim, na stranu filmovi, koncentrirajmo se na Star Trek: Discovery.
Hejt naš svagdašnji
Unatoč podosta kritika i loših komentara (naročito na IMDB-u), odmah moramo reći da je Star Trek Discovery iznimno dobar! Negativni komentari mahom su apsolutne purističke gluposti ljudi koji bi valjda dalje gledali samo reprize prijašnjih serija, i to u lošijem izdanju.
SVAKI Star Trek, izuzev onog predzadnjeg, bio je mali korak naprijed u odnosu na prethodne, te je otvarao neke nove teme i dodavao neku svoju specifičnost i dodanu kvalitetu cijelom serijalu. Po svemu sudeći, Star Trek Discovery krenuo je u tom smjeru, međutim, imajući pauzu od 12 godina od zadnjeg Star Treka i 16 godina od zadnjeg dobrog (Voyager), Discovery je imao zadaću biti aktualan s današnjim vremenom i tehnološkim kapacitetima kao i time da ostane vjeran duhu franšize.
Zadatak nimalo jednostavan, naročito u doba kada se od serija očekuje više jer je ljestvica znatno podignuta, te naročito od baze fanova koji svi redom imaju posebna očekivanja od Star Treka. Shodno tome, Discovery će nužno na prvu razočarati mnoge, neke argumentirano, ali mnoge iz čistog miksa želje za hejtom, ridikuloznog purizma i trunčice rasizma.
Dvoje centralnih likova u prva dva nastavka su naime afro-amerikanka i kineskinja. Muškarac, bijelac, kapetan i jedan od važnijih likova, ako ne i najvažniji uz protagonisticu, pojaviti će se naime tek u 3. epizodi.
Što smo vidjeli u prva dva nastavka
Ono što smo vidjeli u prva dva nastavka možemo podijeliti u dvije kategorije informacija. Prvi je kvaliteta, a drugi je radnja.
Krenut ćemo od relativno jednostavnijeg, a to je radnja. Ugrubo opisano, radnja se odvija desetak godina prije nego što u priču ulaze Kirk i Spock, a nakon Enterprisea, tog zadnjeg nepotrebnog izdanka franšize. Za razliku od prijašnjih serija, u ovom slučaju glavni lik iz čije perspektive ćemo pratiti većinu događanja, očito neće biti kapetan broda, već u najboljem slučaju prva časnica.
Njeno ime je Michael Burnham (sjajna Sonequa Martin-Green koju smo do nedavno gledali u Živim mrtvacima) i odgojena je u vulkanskoj kulturi, nakon što joj kao djetetu cijela obitelj strada u napadu Klingonaca. Život joj spašava Vulkanac Saren (odlični James Frain, kojeg je sjajno vidjeti kako ne tumači ulogu negativca-Gotham, Orphan Black, True Detective…), koji je i odgaja u sklopu vulkanske kulture. U nekom trenutku ona pristupa Zvjezdanoj Floti i dolazi na brod kapetanice Georgiou koju tumači sjajna i upečatljiva Michelle Yeoh.
Na početku radnje serije, njena služba traje 7 godina, te je kao, prva časnica, predodređena da uskoro dobije samostalno zapovjedništvo. Zaplet počinje kada na rutinskoj misiji pronalaze artefakt koji se ispostavlja da je klingonskog podrijetla, te dolazi do sukoba između klingonaca i Zvjezdane Flote iz razloga što jedan klingonski vođa želi ujediniti carstvo koje je duboko podjeljeno i to kroz sukob s Federacijom koju smatra kulturološkim neprijateljem klingonske rase. Dolazi do bitke i velikih gubitaka na obje strane, a protagonistica, Michael, na kraju druge uvodne epizode biva osuđena kao krivac za sukob.
Što se svih vrsta kvalitete tiče, casting je i više nego pristojan, iako smo u prva dva nastavka intenzivno vidjeli tek 4, 5 likova koji su uspjeli ostaviti utisak. Međutim, utisak koji su ostavili je za sada dobar. Nakon prethodnog promašaja, ovaj put je Star Trek puno kvalitetnije posložio casting. Kemija između dvoje glavnih likova u prvim epizodama je prisutna i dosta vidljiva, a glavni negativac je čak i pristojno karakteriziran i logički posložen unutar pravila svoje klingonske kulture.
Vizualno, Discovery izgleda izuzetno dobro! Scene bitke u prva dva nastvka su odlične, vizualno jako lijepo odrađene a bez da su ušle u kompjuterske eskapade u koje je zaglibila filmska franšiza. Kamera je dobra i tu se najviše vidi pomak vremena i tehnologije, što je mnogima zasmetalo.
Ta argumentacija oko kamere je jednaka onom glupom apsurdu kada su fanovi StarGate serijala popljuvali StarGate Universe zbog usporedbe sa SG1. Ako ne znate o čemu se radi, StarGate Universe je bio serija koja je bila bar 3 koplja iznad SG1 po apsolutno svim parametrima. Od castinga do glume i dijaloga, a ponajviše u vidu kamere i “kulisa”. Međutim, ironično, kritika serije i neviđeno pljuvanje je bio taj kvalitetni odmak od SG1 kojeg se najlakše može opisati kao kombinacija Xene i Herculesa u svemiru.
Logika je kod Discoveryja na žalost slična te se brojne kritike odnose upravo na taj faktor. Po našem mišljenju, apsolutni promašaj kritičara. Jedina kritika koja stoji je prezentacija Klingonaca. Klingonci naime imaju novi fizički look, kao i novi modni look. Od dva navedena nismo sigurni koji je lošije sjeo, ali procjenu ćemo ostaviti za trenutaka kada pogledamo još nekoliko epizoda.
Srećom, njihov šarmantni karakter je ostao isti, što je možda i važnije od svega. Ako se u seriju ubaci još koja klingonska opera, vizualni dio ćemo oprostiti. Unatoč tome, ono što je najvažnije po vizualnom pitanju je to da Discovery izgleda kao ono što i je, a to je visokobudžetna serija.
To boldly go …
Star Trek Discovery odmah u prvim epizodama pokazuje nekoliko promjena od ustaljene “šprance” Star Treka, od glavnog lika pa sve do činjenice da se glavna pozadinska priča, sukob s klingoncima, prikazuje i kroz scene “druge” strane, što je bilo izuzetno zanimljivo za vidjeti!
Već je spomenuto da glavni lik nije u kapetanskoj stolici, međutim Discovery ide i dalje, te glavnog lika već u startu stavlja u poziciju u kojoj se niti jedan glavni lik u Star Treku do sada nije nalazio, a to je pozicija kažnjenika, nekoga tko se grubo ogriješio u pravila Zvjezdane Flote, te samim time nekoga tko je u startu u moralno dubioznoj poziciji.
Nadalje, u samom Star Treku do sada smo imali prilike vidjeti po najmanje jednog lika koji je kroz serijal proispitivao koncept humanosti i identiteta generalno kroz svoj vlastiti specifičan primjer. Taj koncept je krenuo od Spocka a nastavio se preko Date, 7od9, Doktora te u manjoj mjeri kroz cijelu lepezu likova u Deep Space 9. U Discoveryu će tu problematiku zasigurno karakterizirati glavni lik, što je zaista novina u Star Treku koji je od svojih početaka izrazito kvalitetno obrađivao temu identiteta.
Ta činjenica je posebno zasmetala mnoge kritičare pod argumentom toga da je nasilna raznolikost našla put i u Star Trek. Osobni stav o nasilnoj raznolikosti je da je to glupost, međutim, dugi niz godina bili smo izloženi izrazito nasilnoj i fundamentalno krivoj slici tvrde bijele neraznolikosti da ju mnogi percipiraju kao svojevrsnu povijesnu normalnost. Za to nisu samo zaslužni TV proizvodi i kultura kao takva već i samo obrazovanje, međutim to je jedna druga tema. Ono što je relevantnije za Star Trek i za Discovery je zapravo jedan niz jednostavnih činjenica.
Radnja se odvija u 23. stoljeću u egalitarnom društvu, žene čine nešto više od 50% svjetske populacije, na svijetu postoje 6, 7 “glavnih rasa” i još barem tri puta toliko raznih varijacija unutar tih rasa i njihove neizbježne kombinacije, plus još alieni svih vrsta unutar Federacije. Matematički, raznolikost je neizbježna. Deal with it. Ako bi išta bilo umjetno i nasilno, to bi bilo to da serija izgleda kao da je rađena u 50-im godinama 20. stoljeća u SAD-u.
Čemu se veselimo u ostatku serije i sezone
Dvo-epizodni uvod u Discovery ostavio je mnogo utisaka, postavio setting, ali i mnogo pitanja. Za one koji nisu još gledali, pokušat ćemo ne pokvariti radnju, ali ono što možemo reći je da nas zasigurno očekuje nekoliko zanimljivih tema za pratiti. Prva od njih je opća tema settinga, a to je rat između Federacije i Klingonskog Carstva, te po svemu sudeći taj sukob ćemo gledati iz dvije bitno različite perspektive.
Apsolutna i neupitna pozitivnost Federacije i glavnog lika koji ju utjelovljuje u Discoveryju je grubo narušena kao koncept u oba slučaja. Hard core fanovima se to zasigurno neće svidjeti, međutim mi smo mišljenja da je to dobrodošla promjena i zapravo sasvim “prirodna” evolucija tema koje Star Trek propituje. Kako će to serija riješiti i razvijati ostaje za vidjeti, ali sama naznaka djeluje kao nešto zanimljivo i u svakom slučaju ne banalno. Ta činjenica ohrabruje, jer ako je Star Trek išta zaslužio, onda je to da ne bude i ne postane banalna kostimografirana zabava u svemiru.
Nadalje, razvoj glavnog lika je nešto što Star Trek nije ostavio kao utabanu stazu, jer odstupanje je poprilično, a opet nije toliko strano. Ono što je strano je da se ova vrsta karaktera nalazi kao glavni lik. Unutarnji konflikti lika koji je čovjek a odgojen u vulkanskoj kulturi te je postao dio Zvjezdane Flote, istraživačke i mirotvorne po naravi ali uvučene u rat, nešto je što će zasigurno biti zanimljivo gledati. Sve te proturječnosti unutar lika koji nije idealiziran, već štoviše traumatiziran kao dijete, obećava nepredvidljivost radnje i puta koji je pred njom.
Sama serija i njen glavni lik savršeno se uklapaju u opis maksime legendarnog kapetana Picarda, a to je da i serija i njena glavna junakinja “Boldly go where no man has gone before” …i tamo gdje “no Star Trek has gone before”, pomičući granice, jer to je ono što i je njihova svrha.
PREPORUKA
- 10 najboljih serija 2020. godine
- Mare of Easttown Recenzija 2021
- Elvis (2022) – Recenzija
- Mladi papa / The Young Pope (2016)
- Bludnice treća sezona odlične serije
