Black Mirror (2011-2019) – Recenzija

Prijavi se za novosti i preporuke

Black Mirror je odlična serija iz 2011. godine koju ne smijete propustiti.

Odnos između čovjeka i tehnologije, odnosno društva i tehnološkog napretka jedno je od temeljnih pitanja oko kojeg se okupljaju etablirani znanstvenici, sveučilišni profesori, filozofi, psiholozi, sociolozi, itd.

To pitanje, dakako, nije samo pitanje modernog svijeta i nije vezano isključivo za ovu fazu povijesti čovječanstva u kojoj se nalazimo. Dovoljno je prisjetiti se prahistorijskih izuma vatre, kotača ili pisma, kao i kineskog izuma baruta, te dobrog starog Gutenberga i njegova tiska koji je postepeno uveo značajne promjene na svim razinama društva.

Međutim, moglo bi se reći kako se pojavom medija poput televizije i radija, te kasnije interneta, sve veći broj ljudi okuplja oko pitanja: na koji način tehnologija mijenja čovjeka i društvo, interakciju i socijalizaciju? Je li čovjek pasivan objekt kojeg tehnologija oblikuje, ili je on aktivan pojedinac koji svjesno i svrhovito koristi tehnologiju?

Je li tehnologija samo alat manipulacije u službi vladajućih elita, ili nam tehnologija pruža moćna sredstva emancipacije i slobodnog djelovanja? Jesmo li robovi tehnologije, ili smo zbog nje autonomniji? Postajemo li svojevrsne mašine iz kojih tehnologija iscrpljuje „ljudskost“, ili kroz nove tehnologije tu istu „ljudskost“ gradimo na drukčiji način?

black mirror (2011-2019) - recenzija

Crno zrcalo suvremenog čovjeka

Razvoj društvenih mreža, virtualnih zajednica i prodiranje tehnologije u sve aspekte privatnog života, intenzivira i bavljenje navedenim pitanjima. Uz to, valja spomenuti i sastavne elemente novih medija, kao što su oglašivačke industrije, uspon konzumerizmacelebrity kultura, sveopći spektakl kao način života, preobražaj politike u teatar i ostale nusproizvode brzorazvijajuće tehnologije o kojima se danas sve više razgovara.

Povezanost je, dakle, tehnologije, medija i naših privatnih života i više nego očigledna. Jedna od mogućih interpretacija serije Black Mirror, britanskog satiričara Charlieja Brookera, može biti usmjerena upravo prema prethodno otvorenim pitanjima. Naime, riječ je o seriji koja na satiričan i poprilično bizaran način propituje implikacije razvoja suvremenog društva koje se isprepliće s tehnologijom koja tom razvoju diktira tempo, ali i etiku.

Serija je smještena u nama bliskoj budućnosti, čiji se elementi mogu uočiti i u suvremenom okruženju. Upravo se zbog toga prikazi odnosa tehnologije i čovjeka, u nekim serijskim trenucima, doimaju zastrašujućim i neugodno zamislivim. – (Black Mirror)

Nacionalna Himna – epizoda prva

Radnja prve epizode smještena je u Velikoj Britaniji, a njena okosnica je slučaj otmice princeze Susanne. U središtu radnje nalazi se britanski premijer: princeza će biti puštena samo ako premijer Michael Callow u zadano vrijeme i uživo na državnoj televiziji bude spolno općio sa – svinjom. Pustimo li sa strane dramatičnu i satiričnu crtu epizode, mnoge zanimljivosti izviru iz domene tehnologije, s naglaskom na društvenim mrežama, medijima i internetu u širem smislu. – (Black Mirror)

  Vikinzi: Objavljen epski trailer za završnu sezonu i dvosatnu premijeru (VIDEO)

Callowa usred noći bude njegovi suradnici i pokazuju mu snimku otete princeze u kojoj ona izgovara zahtjev otmičara: premijer mora uživo općiti sa svinjom kako bi joj spasio život. Premijer najprije reagira grotesknim smijehom, smatrajući snimku dobrom šalom njegovih kolega. Dočekuju ga ozbiljna lica suradnika. Nakon smijeha slijedi šokiranje viđenim.

No, ono što u najvećoj mjeri utječe na premijerov šok jest činjenica da je snimka postavljena na Youtube. Drugim riječima – snimka je doprijela u javnost prije nego što je sam premijer mogao vidjeti o čemu se radi. Koja je premijerova reakcija? Provjeriti je li riječ o lažnoj ili pravoj snimci jer, s obzirom na modernu i sofisticiranu tehnologiju, kako je moguće razlikovati lažno od pravog, fikciju od stvarnosti? – (Black Mirror)

Viralni problemi

Saznanje o potvrđenoj originalnosti snimke ne pogoršava situaciju onoliko koliko ju pogoršava činjenica o nemogućnosti eliminiranja snimke s interneta. Premijerovi suradnici i vladini stručnjaci ne uspijevaju spriječiti širenje snimke i širenje informacija o samome videu. – (Black Mirror)

Snimka se razmnožava, korisnici ju downloadaju, pogledi na Youtubeu i društvenim mrežama se multipliciraju iz minute u minutu. Drugim riječima, snimka i šokantna situacija u kojoj se nalaze princeza, ali i premijer, postaje viralna. Britanska vlada, s vlastitom snagom, nemoćna je pred snagom virtualnog prostora društvenih mreža. Jedini privremeni uspjeh pokušaja cenzuriranja videa i širenja informacije vidljiv je u pritisku na one medije koje možemo smatrati „tradicionalnim“ medijima, poput tiska i televizije. – (Black Mirror)

U tom se slučaju pritišće samo središte medija: vlada šalje zahtjev glavnim urednicima medija prema kojem se snimka i cjelovita informacija o otmici ne smije emititirati, pošto je riječ o ugrožavanju državnih interesa. Glavni urednici poslušno primaju na znanje zahtjev vlade i privremeno ga uspijevaju sprovesti mijenjajući uređivačku politiku. No, ubrzo moraju popustiti pod utegom premoći interneta i nezaustavljivom širenju snimke putem Facebooka, Youtubea, Twittera (gdje je slučaj „preimenovan“ hashtagom #Snoutrage) i neovisnih web portala.

Za razliku od tradicionalnih medija, internet svoje središte nema: glavnog urednika interneta kojeg bi vlada mogla pritisnuti nema, kao što nema ni specifičnog izvora kojeg bi mogli napasti i smiriti nastalu situaciju. Upravo širenje snimke na internetu postaje jedna od ključnih vijesti, nakon što se u praćenje situacije uključuju i televizija i tisak. – (Black Mirror)

Moć medija i nemoć čovjeka u doba digitalne akceleracije

U prvi plan iskače i brzina prikupljanja podataka javnoga mnijenja. Brzina anketiranja i ispitivanja stanovništva, kao i brzina plasiranja dobivenih rezultata, ukazuje na moć medijskog pokrivanja javnoga prostora. Tehnologija, u tom slučaju, zauzima ključnu funkciju „sakupljača“ i „distributera“ mišljenja javnosti. Upravo je brzina tog sakupljanja, kao i brzina promjene javnog mišljenja ovisna o prevratima u slučaju otmice, onaj čimbenik koji premijera i njegov kabinet tjera u kut, u pozicijiu nemoćnog i slabog. – (Black Mirror)

  Squid Game online sa prevodom (2021)
black mirror (2011-2019) - recenzija
Black Mirror (2011-2019) - Recenzija

Jedan od načina koji bi omogućio relativno prihvatljivo rješenje otmice jest pokušaj „maskiranja“ spolnog odnosa između premijera i svinje. Premijerova suradnica dolazi do ideje da se taj odnos, sofisticiranom tehnologijom i „umjetnom“ intervencijom, jednostavno falsificira. Pozivaju stručnjaka za video montažu, montiraju „green screen“, pripremaju zamjenskoga glumca. Drugim riječima, na „pravu“ snimku princeze nastoje odgovoriti „lažnom“ snimkom premijera.

No, otmičar to saznaje i premijer je, pod pritiskom javnosti, primoran učiniti ono što se od njega traži. Tehnologija mu u tom slučaju ne može pomoći: otmičar zahtjeva premijerovu „tjelesnost“, upravo, dakle, onu „tjelesnost“ koju je premijer namjeravao simulirati uz pomoć tehnologije. – (Black Mirror)

Izvrnuti reality show

Osim premijera, u epizodi pratimo s jedne strane izvještavanja medija, a s druge strane vidimo na koji način stanovništvo prati događaj. Ljudi su prikovani za svojim malim ekranima, pametnim telefonima i računalima. Okupljanja su sve brojnija, a ekrani postaju točke društvenog povezivanja. Drukčije rečeno, pratimo interakciju čovjeka i ekrana. – (Black Mirror)

Osim kolektivnih reakcija, zastupljena je i pojedinačna dimenzija likova koji svjedoče ovom opskurnom slučaju: pratimo lika koji je od ranog jutra prikovan za ekran, računalo i mobitel, a koji je s jedne strane vidno šokiran otmicom, dok ga s druge strane seks premijera i svinje zabavlja. Na sličan način se zabavljaju i ostali gledatelji. Cijela priča poprima razinu izvrnutog reality showa – kamere, zabava, šok i spektakl postaju sastavni elementi slučaja.

Izgleda kao da je sudbina princeze pala u drugi plan: u prvom je planu premijer u ulozi „zabavljača“. Političar istovremeno postaje i celebrity. Videokamera postaje jače sredstvo od političke govornice, a priča postaje spektakl koji šokira i zabavlja istovremeno. Nagon za voajerizmom postaje jači od gađenja. – (Black Mirror)

Ekrani posvuda

Zanimljiva je i situacija u kojoj premijer, u svojem kabinetu, sa suradnicima prati pokušaj specijalne policije da pronađe i oslobodi princezu. Veći dio te akcije pratimo iz perspektive samoga premijera: on promatra događaj kroz videokameru postavljenu na kacigama policajaca. – (Black Mirror)

black mirror (2011-2019) - recenzija
Black Mirror (2011-2019) - Recenzija

Scena u kojoj premijer pred ekranom prati situaciju nalikuje na klasičnu akcijsku video igricu u prvome licu. Iako je fizički odvojen, premijer je posredovanjem ekrana uključen u akciju. Barijera udaljenosti je na trenutak „razbijena“. S druge strane, intervenciju policije pratimo iz perspektive novinarke koja svojim mobitelom snima događaj. Uživo ju prate kolege iz uredništva.

U trenutku kada ju policija otkriva, prvo što čine jest eliminacija mobitela, čime se spriječava širenje informacije o neuspjeloj akciji oslobađanja princeze. – (Black Mirror)

  Božićni filmovi - 5 najluđih zapleta koji se nikada ne događaju u stvarnom životu

Suvremena umjetnost i umjetna suvremenost

Na samome kraju, nakon što premijer nema drugog izbora osim prihvaćanja zahtjeva otmičara, otkrivamo tko stoji iza otmice. Riječ je o umjetniku Carltonu Bloomu, koji je otmicom i zahtjevom premijeru ustvari izvodio svoj umjetnički performans. Dok su svi bili prikovani za ekrane, on je princezu oslobodio prije nego što je premijer uopće započeo svoj odnos sa svinjom.

Međutim, pošto su gotovo svi zurili u ekrane pa su ulice bile potpuno prazne, princeza je dugo sama lutala ulicama dok je netko nije primijetio. Otkrivena je, dakle, tek nakon što je premijer odradio ono što je odraditi morao. Bloomova poanta se može sažeti na sljedeći način: dok su svi gledali u ekrane, nitko nije primjetio stvaran svijet, nitko nije bio u stanju pogledati oko sebe i vidjeti princezu. – (Black Mirror)

Problematika digitalnog društva i implikacije njegovog razvoja

Sažimajući ishode radnje koju tematizira prva epizoda moglo bi se reći da britanska vlada nije uspjela svim svojim naporima zaustaviti protok informacija i snimku budući da su društvene mreže bile jednostavno prejake za njene mogućnosti. Otvorenost, široka dostupnost i decentralizirani sustav interneta bio je izvan dometa tehničkih službi premijera. Pikseli, Youtube pogledi, kamere i ekrani su u jednom trenutku prevladali i počeli diktirati razvoj situacije.

Pred silinom i širinom takve tehnologije, prikazana je ranjivost vodećih i moćnih ljudi. S druge strane, dramatični slučaj otmice pretvorio se u nešto sasvim drugo: u šokantnu predstavu premijerova seksa sa svinjom. Moral, emocije i empatija samo su djelomice došli do izražaja. I to u onim momentima kada su gledatelji, bar na tren, uspijeli zauzeti poziciju distance i shvatiti što je u cijeloj toj priči stvarnost, a što fikcija. – (Black Mirror)

Genijalna serija koja problematizira aktualno stanje postindustrijskog, digitalnog društva i implikacije njegovog razvoja, snimljena je na način da joj je svaka epizoda cjelina za sebe što uopće ne umanjuje razinu ovisnosti koju u gledateljstvu izaziva.

Ako još uvijek niste, navucite se na ovu super seriju koju hvali i publika i kritika, a ako vas nismo uspjeli uvjeriti da propuštate nešto zaista inovativno i drugačije – vratite se sljedeći tjedan kada ćemo ukratko prikazati i drugu epizodu ove serijske poslastice. – (Black Mirror)

PREPORUKA

Koliko je koristan ovaj post? Subtitle: Leave empty to disable. Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili! Result text - average rating: Prosječna ocjena Result text - vote count:

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Drugi upravo čitaju

Nine Days (2020) – Recenzija

Nine Days je odličan film iz 2020. godine koji ne smijete propustiti. Nine Days je film o kome se dosta pričalo u prethodnom periodu, pre svega zbog toga što je nakon skoro godinu i po dana...

Gorčilo – Jesi li to došao da me vidiš (2015) – Recenzija

Gorčilo - Jesi li to došao da me vidiš je odličan domaći film iz 2015. godine. Poslednji domaći film koji sam pogledao u bioskopu je bila Parada Srđana Dragojevića i tada sam sklopio neku vrstu pakta sa...

8 vrhunskih europskih filmova koje vrijedi pogledati

Donosimo Vam listu 8 vrhunskih europskih filmova koje vrijedi pogledati! Američku kinematografiju svi imamo u malom prstu, no kada bi nas netko zamolio da mu nabrojimo 10 kvalitetnih filmova europske produkcije, vrlo je moguće kako...

Tár (2022) – Recenzija

Tár je psihološka drama Tár je psihološka drama koju kao režiser, scenarista i producent potpisuje kvalitetni autor Tod Fild kome je ovo prvi rad još od 2006. godine, a ukupno treći. Film je premijerno prikazan...

Pearl (2022) – Recenzija

Pearl sa podnaslovom An X-traordinary Origin Story je psihološki slešer koji potpisuje Taj Vest u saradnji sa glumicom Mijom Got koja ponovo tumači i glavnu ulogu. Ovaj film služi kao prethodnik filma X (2022) i u njemu pratimo...

The Tragedy of Macbeth (2021)

The Tragedy of Macbeth je nova ekranizacija Magbet je pozorišna tragedija Vilijama Šekspira koja je do sada tridesetak puta adaptirana u film, a poslednju adaptaciju Macbeth smo dobili 2015. godine. The Tragedy of Macbeth je nova ekranizacija...